Priroda / 4.5.2012
Prirodni hipolipemici i biljna ulja iz Kemigovog asortimana
U prostorijama Hrvatskog farmaceutskog društva održano je predavanje na temu „Prirodni hipolipemici“ doc. dr. sc. Ane Mornar, mag. pharm. i Mirande Sertić, mag. pharm. sa Zavoda za analitiku i kontrolu lijekova Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovo izvrsno predavanje podržao je i Kemig sa svojim asortimanom prirodnih hipolipemika, među kojima ističemo ulje lana.

Od posljedica bolesti srca i krvožilnog sustava
umire čak 30% svjetskog stanovništva, što ih čini glavnim uzrokom smrti u
svijetu. U razvijenim zemljama svijeta 17% ljudi umire od kardiovaskularnih
bolesti, a 10% od moždanog udara i ostalih cerebrovaskularnih bolesti. Prema
predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health
Organization, WHO) do 2030. godine više od 20 milijuna ljudi će godišnje
umirati od infarkta miokarda i drugih srčanih bolesti te moždanog udara.
Razvoju kardiovaskularnih bolesti, osim genetske predispozicije, pridonose u
najvećoj mjeri nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnost, pušenje i alkohol.
Značajan čimbenik rizika je povišena vrijednost
lipida u serumu, posebice kolesterola. Za sprečavanje razvoja i liječenje
postojećih kardiovaskularnih bolesti, potrebno je promijeniti stila života te
uvesti medikamentoznu terapija koja je uglavnom usmjerena na snižavanje razina
kolesterola u krvi.
Danas najčešće propisivani i primjenjivani lijekovi
za snižavanje ukupnog i tzv. "lošeg" LDL kolesterola su statini.
Statini su inhibitori 3-hidroksi-3-metilglutaril-CoA (HMG-CoA) reduktaze,
enzima koji katalizira odlučujući korak u biosintezi kolesterola. Također povećavaju
razinu LDL receptora što posljedično smanjuje razinu LDL kolesterola u krvi.
Terapija statinima snižava kardiovaskularni rizik i mortalitet. Osim najčešće
korištenih statina i drugih lijekova koji se propisuju u terapiji
hiperkolesterolemije, sve češće se primjenjuju i prirodni hipolipemici.
Svakako je najpoznatija crvena riža. Dobiva se
fermentacijom obične riže pomoću kvasca Monascus purpureus. Farmakološki učinak
crvene riže posljedica je njezinog bogatog sastava: zasićene i nezasićene masne
kiseline, proteini, aminokiseline, škrob, fitosteroli, izoflavonoidi, vlakna,
elementi u tragovima, niacin te najvažniji monakolini. Danas je poznato 14
monakolina, a najvažniji je monakolin K koji po svom kemijskom sastavu u
potpunosti odgovara lovastatinu. Mehanizam snižavanja kolesterola i
triglicerida je identičan onom komercijalno dostupnih statina, inhibicija
enzima HMG-CoA reduktaze.
Artičoka se smatra funkcionalnom hranom
zahvaljujući njenom bogatstvu mineralima, vitaminima te fitonutrijentima.
Zahvaljujući bogatom sastavu polifenola, artičoka posjeduje brojna ljekovita
svojstva: hipolipemičko, antioksidativno, hepatoprotektivno, antiemetičko,
spazmolitičko, karminativno i diuretsko.
Osim gore navedenih, najčešće korištenih prirodnih
hipolipemika, crvene riže i artičoke, u predavanju će biti spomenuti i ostali
prirodni hipolipemici: češnjak, maslina, kopriva, maslačak, pirika, matična
mliječ, soja, sjemenke grejpa, gugulipid, omega-3 masne kiseline, vitamini B, C
i E, polikozanoli, koenzim Q10, biljna vlakna, karnitin i dr.
Pored prirodnih hipolipemika koji se mogu naći u
ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima te
trgovinama zdrave hrane, u predavanju će biti spomenuti i potencijalni prirodni
hipolipemici, još u fazi istraživanja. Danas se sve više dijetetskih proizvoda
javlja na tržištu te je njihova primjena u stalnom porastu, posebice kod
pacijenata koji prednost daju liječenju prirodnim proizvodima ili oni koji ne
smiju koristiti lijekove zbog neželjenih nuspojava.
No, registrirani kao dodaci prehrani, ovi proizvodi
ne podliježu strogoj zakonskoj kontroli kao i lijekovi, pa je potrebno
naglasiti važnost kontrole kvalitete i standardizacije sastava. Stoga će na
kraju predavanja biti dan osvrt na istraživanja kontrole kvalitete prirodnih
hipolipemika, dostupnih na hrvatskom tržištu, provedena na Zavodu za analitiku
i kontrolu lijekova Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.